Umjetna inteligencija: Hrvatska (2026)
Hrvatska je u potpunosti podložna Zakonu o umjetnoj inteligenciji EU-a, prvoj sveobuhvatnoj obvezujućoj regulativi o umjetnoj inteligenciji na svijetu, koja je stupila na snagu 1. kolovoza 2024. i čiji se zahtjevi postupno uvode do 2026. godine. Hrvatska nema zaseban nacionalni zakon o umjetnoj inteligenciji; Uredba EU-a primjenjuje se izravno. AZOP je objavio popis nacionalnih nadležnih tijela prema Zakonu o umjetnoj inteligenciji i aktivno izdaje smjernice, dok hrvatska vlada istovremeno izrađuje Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije usklađen sa Strategijom Digitalna Hrvatska 2032.
Primarna okvirna struktura
Uredba o umjetnoj inteligenciji EU (Uredba (EU) 2024/1689), izravno primjenjiva; AZOP (Agencija za zaštitu osobnih podataka) imenovana ključnim nacionalnim nadležnim tijelom; Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (MPUDT) vodi međuresornu radnu skupinu za provedbu Zakona o umjetnoj inteligenciji
Ključne točke
Izravna primjenjivost Zakona o umjetnoj inteligenciji EU
Uredba (EU) 2024/1689 (Zakon o umjetnoj inteligenciji) stupila je na snagu 1. kolovoza 2024. i izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU-a, uključujući Hrvatsku, bez potrebe za transpozicijom. Zabrane primjene umjetne inteligencije s neprihvatljivim rizikom primjenjuju se od 2. veljače 2025.; pravila za sustave visokog rizika i modele GPAI-a u potpunosti se primjenjuju od 2. kolovoza 2026.
Nacionalna nadležna tijela, AZOP
AZOP (hrvatski nadležni organ za zaštitu podataka) objavio je popis nacionalnih nadležnih tijela prema Zakonu o umjetnoj inteligenciji i izjavio spremnost da djeluje kao nadzorno tijelo za visokorizične sustave umjetne inteligencije koji utječu na temeljna prava. Organizirao je radionicu o procjenama utjecaja na temeljna prava (FRIA, članak 27. Zakona o umjetnoj inteligenciji) u Zagrebu 13. lipnja 2025. i objavio često postavljana pitanja o usklađenosti sa Zakonom o umjetnoj inteligenciji.
Nacionalni plan za umjetnu inteligenciju u izradi
Hrvatska nema samostalnu nacionalnu strategiju za umjetnu inteligenciju. Vlada, na čelu s ministrom za digitalnu preobrazbu Damirom Habijanom, najavila je izradu Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije (razdoblje provedbe 2026.–2028.), koji obuhvaća inovacije i istraživanja, gospodarsku digitalizaciju, vještine upravljanja umjetnom inteligencijom i sigurnost podataka građana.
Strategija digitalne Hrvatske 2032
Usvojena 2022. godine, Strategija digitalne Hrvatske 2032 pruža sveobuhvatan okvir digitalne transformacije i navodi umjetnu inteligenciju kao prioritetnu tehnologiju. Ona podupire Strategiju pametne specijalizacije Hrvatske (revizija S3 2029), koja također određuje umjetnu inteligenciju kao ključno područje za javna ulaganja.
Odgode imenovanja NCA
Hrvatska je bila među otprilike 13 država članica EU-a koje do zakonskog roka 2. kolovoza 2025. prema članku 70. Zakona o umjetnoj inteligenciji nisu formalno objavile svoju potpunu imenovanja nacionalnih nadležnih tijela, iako je AZOP već poduzela pripremne korake u pogledu provedbe i davanja smjernica.
Procjena napretka OECD-a (listopad 2025.)
OECD-ova zemaljska bilješka za listopad 2025. o napretku Hrvatske u provedbi Koordiniranog plana EU-a o umjetnoj inteligenciji ističe sektorske primjene umjetne inteligencije (zdravstvo putem AI4Health.Cro, okoliš putem ATMOSYS-a), te navodi Centar za umjetnu inteligenciju Lipik za obrazovanje i inkubaciju startupa, ali potvrđuje da do tog datuma nije postojala finalizirana nacionalna strategija za umjetnu inteligenciju.
Ova stranica je prijevod radi praktičnosti; engleska verzija je mjerodavna i ne predstavlja pravni savjet.